Originalni rad
Procena psihometrijskih karakteristika srpske verzije upitnika za procenu metakognitivne svesnosti
- Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Institut za medicinsku statistiku i informatiku, Beograd, Srbija
- Univerzitet u Prištini, Kosovska Mitrovica, Medicinski fakultet, Katedra za preventivnu medicinu, Srbija
- Univerzitet Crne Gore, Medicinski fakultet, Podgorica, Crna Gora
- Institut za javno zdravlje Crne Gore, Podgorica, Crna Gora
- Univerzitet u Banjoj Luci, Medicinski fakultet, Banja Luka, Bosna i Hercegovina
- Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Medicinski fakultet, Katedra za primarnu zdravstvenu zaštitu i javno zdravstvo, Foča, Bosna i Hercegovina
- Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Medicinski fakultet, Katedra za pedijatriju, Foča, Bosna i Hercegovina
SAŽETAK
Uvod: Metakognicija, koja se odnosi na sposobnost praćenja i regulisanja sopstvenih kognitivnih procesa, igra ključnu ulogu u medicinskom obrazovanju. Procena metakognitivne svesnosti je posebno važna za studente, jer utiče na njihove strategije učenja i akademski uspeh. Studija je imala za cilj da ispita psihometrijske karakteristike srpske verzije Upitnika za procenu metakognitivne svesnosti (engl. Metacognitive Awareness Inventory – MAI), apostrofirajući njenu konstruktivnu validnost i internu konzistentnost.
Materijali i metode: Ova studija preseka sprovedena je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, oktobra 2024. godine i obuhvatila je studente tree godine medicine. Psihometrijske karakteristike srpske verzije MAI upitnika procenjene su ocenom njene faktorske strukture i interne konzistentnosti. MAI upitnik se sastoji od 52 stavke, koje obuhvataju dve primarne komponente: „Znanje o kogniciji“ i „Regulaciju kognicije“. Podkomponente komponente „Znanje o kogniciji“ bile su: deklarativno znanje, proceduralno znanje i uslovno znanje, dok su podkomponente komponente „Regulacija kognicije“ bile: planiranje, strategije upravljanja informacijama, praćenje učenja i razumevanja, strategije za ispravljanje grešaka i evaluacija.
Rezultati: U studiju je uključeno ukupno 426 studenata medicine. Prosečna starost ispitanika bila je 21,3 ± 1,4 godine, a većinu su činile osobe ženskog pola (68,5%). Prosečna ocena na skali bila je 199,0. Kao rezultat interne analize konzistentnosti srpske verzije MAI upitnika dobijen je Kronbahov koeficijent α od 0,94 i Mek Donaldov koeficijent ω od 0,95 za celu skalu, što ukazuje na odličnu pouzdanost skale. Srpska verzija MAI upitnika je validirana korišenjem konfirmatorne faktorske analize, potvrđujući pretpostavljenu osmofaktorsku i dvofaktorsku strukturu. Osmofaktorski model pokazao je dobre indekse uklapanja (IFI = 0,908, CFI = 0,905, RMSEA = 0,042), sa statistički značajnim faktorskim opterećenjima (p < 0,05). Na isti način, dvofaktorski model je pokazao adekvatno uklapanje (IFI = 0,921, CFI = 0,918, RMSEA = 0,039), pri čemu su sva optereenja takođe bila značajna (p < 0,05).
Zaključak: Naša studija je pokazala da je srpska verzija MAI upitnika pouzdan i validan instrument za procenu metakognitivne svesnosti studenata medicine.
UVOD
U poslednjih nekoliko decenija, metakognicija privlači značajnu pažnju u oblasti kognitivne psihologije, i nametnula se kao centralna tema naučnih istraživanja i naučne rasprave. U početku je koncept metakognicije bio uglavnom neistražen; međutim, skoriji napredak u kognitivnoj nauci je podcrtao njenu ključnu ulogu u različitim kognitivnim procesima [1]. Metakognicija se odnosi na sposobnost razumevanja, regulisanja i promišljanja o sopstvenim kognitivnim procesima [2]. Metakognicija se može definisati kao: „kognicija o kogniciji“ [3], „razmišljanje o razmišljanju“ [4] ili „znanje o saznanju“ [5]. Koncept metakognicije obuhvata dve glavne komponente: „Znanje o kogniciji“ i „Regulaciju kognicije“ [6].
Osobe koje pokazuju viši stepen metakognitivne svesnosti i veština se ističu u različitim kognitivnim zadacima, posebno onima koji zahtevaju efikasno planiranje, upravljanje informacijama, praćenje, ispravljanje grešaka i evaluaciju. Oni efikasnije upravljaju informacijama aktivnim odabirom, organizovanjem i davanjem prioriteta relevantnim podacima, što poboljšava njihove sposobnosti rešavanja problema [7].
Proces meatkognicije igra ključnu ulogu u medicinskom obrazovanju, jer značajno poboljšava kritičko mišljenje, poboljšava tačnost kliničkog prosuđivanja, smanjuje dijagnostičke greške i neguje praksu promišljanja [8]. Štaviše, istraživanja pokazuju da učenici/ studenti sa višom metakognitivnom svešću postižu vrhunske rezultate u nizu akademskih oblasti, uključujui učenje zasnovano na problemima, usvajanje jezika, saradnju, kolaborativno učenje i komunikaciju – veštine neophodne za medicinsko obrazovanje [9],[10]. Shodno tome, procena metakognitivne svesnosti postaje od ključnog značaja za studente univerziteta, jer direktno utiče na njihovu sposobnost da efikasno upravljaju učenjem i postignu svoje akademske ciljeve [11].
Kao odgovor na ovakvu potrebu, Šro i Denison su uveli „Upitnik za procenu metakognitivne svesnosti“ (engl. Metacognitive Awareness Inventory – MAI) – jednostavan i efikasan alat za procenu metakognitivne svesnosti, koji nadmašuje tradicionalne metakognitivne ocene kao sredstvo za procenu metakognitivnih veština [2]. Međutim, uprkos sve većem prepoznavanju važnosti metakognitivnih veština u visokom obrazovanju, ne postoji standardizovan alat za konkretno merenje metakognitivne svesnosti studenata srpskih univerziteta. S obzirom na to da MAI još uvek nije validiran za srpsku populaciju, cilj ove studije je bio da se procene psihometrijska svojstva srpske verzije MAI upitnika, sa posebnim fokusom na njenu konstruktivnu validnost i internu konzistentnost.
MATERIJALI I METODE
Dizajn studije
Ova studija preseka sprovedena je na Institutu za medicinsku statistiku i informatiku Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, u oktobru 2024. godine. Učešće u studiji bilo je dobrovoljno, a poverljivost podataka svih ispitanika bila je osigurana. Etičko odobrenje (br. 25/IX-3) dobijeno je od Etičke komisije Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Studija je sprovedena u okviru ERASMUS+ projekta: „Razvoj i implementacija metakognitivnih problemski baziranih modula u kursevima mešovite nastave u medicinskim naukama“ (engl. Development and Implementation of Metacognitive Problem-based Modules in Blended Learning Courses in Medical Sciences – ProBLeMS).
Učesnici studije
Populaciju u ovoj studiji činili su studenti treće godine medicine upisani na Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu. Veličina uzorka za analizu psihometrijskih svojstava upitnika za procenu metakognitivne svesnosti određena je primenom pravila N:q (N: broj ispitanika; q: broj stavki u upitniku). Za definisane vrednosti q = 52 i vrednost 5 za odnos N:q, planirano je da u istraživanje bude uključeno najmanje 260 ispitanika.
Instrument
Upitnik za procenu metakognitivne svesnosti (MAI) je instrument za samoprocenu koju čine 52 stavke, a koja obuhvata dve primarne dimenzije: „Znanje o kogniciji“ (17 stavki) i „Regulaciju kognicije“ (35 stavki) [2]. Podkomponente u okviru komponente „Znanje o kogniciji“ kategorisane su na sledei način: deklarativno znanje (engl. declarative knowledge (DK) – samosvest i strategije; 8 stavki), proceduralno znanje (engl. procedural knowledge (PK) – primena procedura; 4 stavke) i uslovno znanje (engl. conditional knowledge (CK) – znanje o tome kada i kako primeniti strategije). Podkomponente u okviru komponente „Regulacija kognicije“ klasifikovane su kao: planiranje (engl. planning (P) – postavljanje ciljeva; 7 stavki), strategije upravljanja informacijama (engl. information management strategies (IMS) – strategije implementacije; 10 stavki), praćenje učenja i razumevanja (engl. comprehension monitoring (CM) – samopraenje, 7 stavki), strategije ispravljanja grešaka (engl. debugging strategies (DS) – ispravljanje grešaka; 5 stavki) i evaluacija (engl. evaluation (E) – evaluacija učinka; 6 stavki). Instrument koristi petostepenu Likertovu skalu, sa vrednostima koje se kreu od 1 (uvek netačno) do 5 (uvek tačno). Ukupan skor se kree od 52 do 260, pri čemu viši rezultati ukazuju na veu svesnost o kogniciji i njenoj regulaciji [2]. Pre početka istraživanja, dobili smo formalno odobrenje od autora upitnika, koji je odobrio validaciju i upotrebu instrumenta. Sveobuhvatni strukturalni opis MAI upitnika dostupan je u Tabeli 1.
Tabela 1. A comprehensive structural description of the MAI questionnaire

Prevođenje i kulturološka adaptacija
Prevođenje i kulturološka adaptacija MAI upitnika obavljeni su prema dobro utvrđenim, međunarodno priznatim smernicama, koje obuhvataju nekoliko faza, kako bi se obezbedila validnost i pouzdanost prevedenog instrumenta [12]. Prva faza je podrazumevala početni prevod upitnika sa originalne engleske verzije na verziju na srpskom jeziku. Nakon toga je usledio proces usklađivanja tokom kojeg je prevedena verzija pregledana i dorađena kako bi se obezbedila jasnoća i prikladnost jezika za stanovništvo koje govori srpskim jezikom. Nakon toga, srpska verzija je ponovo prevedena na engleski jezik kako bi se proverila konzistentnost i usklađenost sa originalnim sadržajem, a sprovedena je još jedna runda usaglašavanja kako bi se otklonila sva odstupanja. Da bi se osigurala kulturološka i konceptualna relevantnost konačne verzije ovog instrumenta, grupa stručnjaka, uključujući lingviste i stručnjake za predmetnu materiju, uključila se u detaljnu diskusiju o prevodima. Njihov kolektivni doprinos doveo je do pripreme konačne verzije upitnika, koji je smatran pogodnim za upotrebu u kontekstu istraživanja. Procena psihometrijskih svojstava MAI upitnika na srpskom jeziku zasnivala se na proceni: prihvatljivosti upitnika, primeni faktorske analize i analizi pouzdanosti skale.
Upitnik je distribuiran preko Mudl platforme u okviru predmeta Medicinska statistika i informatika. Pre uključivanja u istraživanje, studenti su bili detaljno informisani o ciljevima i opsegu studije, čime je obezbeđeno da oni razumeju kontekst i značaj istraživanja. U skladu sa etičkom naučnom praksom, od učesnika je zatraženo da daju informisani pristanak, potvrđujući da dobrovoljno učestvuju u studiji i da razumeju svoja prava, uključujući tu i pravo na poverljivost kao i mogućnost da se bez posledica povuku iz istraživanja u bilo kojoj njegovoj fazi. Kada je dobijen informisani pristanak, studenti su nastavili da popunjavaju upitnik, koji je osmišljen tako da prikupi podatke relevantne za ciljeve istraživanja.
Statistička analiza
Kategorijalne varijable su sumirane korišćenjem učestalosti i procenata, dok su kontinuirane varijable opisane korišćenjem aritmetičke sredine i vrednosti standardne devijacije (SD), za podatke koji slede normalnu distribuciju, ili kao medijana, sa minimalnim i maksimalnim vrednostima za podatke koji nisu normalno raspoređeni. Psihometrijska evaluacija srpske verzije MAI upitnika uključila je procene validnosti i pouzdanosti. Konfirmatorna faktorska analiza (engl. confirmatory factor analysis - CFA) sprovedena je da bi se verifikovala izvorna osmofaktorska struktura MAI upitnika. Uklapanje modela je procenjeno korišćenjem hi-kvadrat testa (uz p > 0,05 što ukazuje na dobro uklapanje) kao i sa tri dodatna indeksa: komparativnim indeksom uklapanja (engl. comparative fit index - CFI), inkrementnim indeksom uklapanja (engl. incremental fit index - IFI) i korenom prosečne kvadrirane greške aproksimacije (engl. root mean square error of approximation - RMSEA). Adekvatan model odgovara vrednostima CFI i IFI koje su iznad 0,9 i RMSEA vrednostima ispod 0,06. Pouzdanost je analizirana izračunavanjem interne konzistentnosti korišćenjem Kronbahovog koeficijenta α i Mek Donaldovog koeficijenta ω (vrednosti bliže 1 označavaju veću pouzdanost). Urađeni su dvostrani statistički testovi, sa značajnošu postavljenom na p < 0,05. Analize su obavljene korišenjem softvera Amos 21, IBM SPSS Statistics 24 (IBM Corporation, Armonk, NY, USA) i R softvera (Verzija 4.3.3, R Foundation for Statistical Computing, Vienna, Austria).
REZULTATI
U istraživanju je učestvovalo ukupno 426 studenata medicine, koji su dali potpune odgovore na upitnik. Prosečna starost ispitanika je bila 21,3 ± 1,4 godine, a većinu su činile osobe ženskog pola (68,5%).
U Tabeli 2. su prikazane prosečne vrednosti rezultata i statistika pouzdanosti za svaku stavku, kao i ukupno merenje metakognitivne svesnosti među studentima medicine. Prosečna ocena na skali bila je 199,0. Srednji rezultati potkategorija bili su sledeći: 30,3 za deklarativno, 15,2 za proceduralno i 19,0 za uslovno znanje; 26,2 za podskalu planiranja, 39,5 za strategije upravljanja informacijama, 26,5 za praćenje učenja i razumevanja, 20,5 za strategije za ispravljanje grešaka i 21,9 za podskalu evaluacije. Srpska verzija MAI upitnika pokazala je odličnu pouzdanost, sa Kronbahovim koeficijentom α od 0,94 za ukupnu skalu. Pouzdanost subskale se kretala od 0,57 za praćenje učenja i razumevanja do 0,81 za strategije upravljanja informacijama. Slično tome, Mek Donaldov koeficijent ω za ukupnu skalu je bio 0,95, što potvrđuje visoku pouzdanost, sa vrednostima podskale u rasponu između 0,67 (praćenje učenja i razumevanja) i 0,86 (strategije upravljanja informacijama) (Tabela 2).
Tabela 2. Average scores and reliability statistics

Srpska verzija MAI upitnika je procenjena primenom konfirmatorne faktorske analize i za osmofaktorski i za dvofaktorski model. Nalazi su podržali dobro uklapanje za pretpostavljenu strukturu od osam faktora. Iako je hi-kvadrat test pokazao nedostatak uklapanja za osmofaktorski model (χ² = 1.851,5; p < 0,001; χ²/df = 1,73), ovo je bilo očekivano zbog veličine uzorka. Indeksi uklapanja, uključujući IFI (0,908) i CFI (0,905), bili su iznad preporučenog praga od 0,90, dok je RMSEA vrednost (0,042; 90% CI: 0,038–0,045) bila u prihvatljivom opsegu od ≤ 0,06. Sva standardizovana faktorska opterećenja su bila značajna (p < 0,05), (Grafikon 1). I dvofaktorski model je pokazao slične rezultate. Hi- kvadrat test je ponovo ukazao na loše uklapanje (χ² = 1.742,4; p < 0,001; χ²/df = 1,64), što je pripisano veličini uzorka, dok su vrednosti IFI (0,921) i CFI (0,918) premašile 0,90, a RMSEA vrednost (0,039; 90% CI: 0,035–0,042) je ispunila preporučeni standard. Sva faktorska optereenja u ovom modelu su takođe bila statistički značajna (p < 0,05), (Grafikon 2).

Grafikon 1. Standardizovana faktorska opterećenja za MAI upitnik na srpskom jeziku za osmofaktorski model
Legenda: DK – deklarativno znanje (engl. declarative knowledge) ; PK – proceduralno znanje (engl. procedural knowledge); CK – uslovno znanje (engl. conditional knowledge); P – planiranje (engl. planning); IMS – strategije upravljanja informacijama (engl. information management strategies); CM – praenje učenja i razumevanja (engl. comprehension monitoring); DS – strategije ispravljanja grešaka (engl. debugging strategies); E – evaluacija (engl. evaluation)

Grafikon 2. Standardizovana faktorska opterećenja za MAI upitnik na srpskom jeziku za dvofaktorski model
Legenda: Knowledge – Znanje; Regulation – Regulacija
DISKUSIJA
Srpska verzija MAI upitnika validirana je na uzorku studenata osnovnih studija medicine. Nalazi su pokazali da instrument poseduje adekvatnu validnost i pouzdanost. Ovi rezultati ukazuju da je srpska verzija MAI upitnika pouzdan i efikasan instrument za procenu metakognitivne svesnosti u ovoj populaciji.
Međunarodna grupa za metakogniciju (engl. International Group on Metacognition) je sprovela studiju validacije MAI upitnika primenom standardizovane španske verzije. Ova studija je uključivala 1.622 studenta osnovnih studija iz 12 zemalja španskog govornog područja. Studija je imala za cilj da proceni pouzdanost i međukulturalnu primenljivost instrumenta. Nalazi su podržali robustan model konfirmatorne faktorske analize osnovnog nivoa, konzistentan u svim zemljama učesnicama, potvrđujući prvobitnu dvofaktorsku strukturu identifikovanu u uzorcima sa govornicima engleskog jezika iz Sjedinjenih Američkih Država. Sprovedene su analize grupne invarijantnosti merenja da bi se procenila ekvivalentnost MAI upitnika u različitim kulturološkim kontekstima. Iako su uočene manje varijacije u pet parametara među nekim zemljama, hikvadrat testovi razlike su pokazali da dopuštanje ovim parametrima da variraju nije značajno poboljšalo uklapanje modela, u poređenju sa modelom koji je potpuno ograničen. Ovo je potvrdilo mernu invarijantnost MAI upitnika među populacijama koje govore španski, što ukazuje da se instrument može pouzdano koristiti u različitim kulturnim okruženjima bez značajne pristrasnosti ili promena u njegovim svojstvima [13].
U poređenju sa studijom Omprakaša i saradnika [14], koja je ispitivala metakognitivnu svesnost među studentima prve godine medicine i stomatologije u Indiji i koja je identifikovala strukturu od šest faktora nakon uklanjanja 12 stavki sa malim opterećenjem, naša analiza srpske verzije MAI upitnika u kojoj je primenjena procena maksimalne verodostojnosti otkrila je osmofaktorsku strukturu. Dok su Omprakaš i saradnici, primenom eksploratorne faktorske analize (EFA), potvrdili prihvatljiv, iako ne idealan model , sa nešto nižim indeksima uklapanja (CFI = 0,78; GFI = 0,80; AGFI = 0,77), naši nalazi su pokazali da, iako je hi-kvadrat test odbacio osmofaktorski model (χ² = 1.851,5; χ²/df = 1,73; p < 0,001), što je bilo očekivano zbog veličine uzorka, ostali indeksi uklapanja su bili zadovoljavajući. Konkretno, IFI (0,908) i CFI (0,905) su bili iznad preporučene granične vrednosti od ≥ 0,90, a vrednost RMSEA od 0,042 (0,038–0,045) je bila ispod predložene granične vrednosti od ≤ 0,06. Ovi rezultati ukazuju da, u poređenju sa prethodnom studijom, naša srpska verzija MAI upitnika pokazuje bolje karakteristike uklapanja i stabilniju multidimenzionalnu strukturu, čime je podržana hipoteza da metakognitivna svesnost može biti organizovana na složeniji način u okviru ovog uzorka.
Sistematski pregled studija u kojima je korišćen MAI upitnik otkriva širok spektar nalaza u vezi sa faktorskim strukturama, u rasponu od jednodimenzionalnih struktura do onih sastavljenih od osam komponenti. Rezultati potvrđuju da su izveštaji samoprocene najpogodniji za merenje dva primarna faktora metakognicije – znanja i regulacije [15]. Šroova i Denisonova originalna studija ukazuje na uverljivije dokaze koji podržavaju dvofaktorsku strukturu (znanje o kogniciji i regulisanje kognicije) u odnosu na strukturu sačinjenu od osam podkomponenti [2].
Li i saradnici su nedavno sproveli studiju koja je uključivala 592 studenta sestrinstva sa četiri univerziteta iz različitih regiona u Kini [12]. Njihovi nalazi su pokazali da je Kineska verzija Skale metakognitivne svesnosti (engl. Chinese version of the Metacognitive Awareness Scale – C-MAS) od 52 stavke validan i pouzdan instrument. Skala je pokazala snažnu validnost sadržaja, prihvatljivu internu konzistentnost i jaku konstruktivnu validnost, potvrđujući njenu korisnost u proceni metakognitivne svesnosti među kineskim studentima sestrinstva. Kako se navodi u studiji, 52 stavke C-MAS skale su bile organizovane u osam faktora, formirajui model prvog reda. Ovaj model je pokazao odličnu internu konzistentnost, sa Kronbahovim koeficijentom α od 0,963 i faktorskim opterećenjem u rasponu od 0,875 do 0,992. Osam faktora je dalje grupisano u dve šire dimenzije, što je kao rezultat dalo model drugog reda. Za ovaj model su prijavljeni Kronbahov α od 0,800 i faktor opterećenja između 0,756 i 0,788, što ukazuje na dobru pouzdanost. Utvrđeno je da su i model prvog i drugog reda C-MAS skale robusni, te da pružaju pouzdane instrumente za procenu metakognitivne svesnosti.
Na sličan način, u našoj studiji, srpska verzija MAI upitnika je pokazala odličnu pouzdanost, sa Kronbahovim koeficijentom α od 0,94. Pouzdanost podskale se kretala od 0,57 (praćenje učenja i razumevanja) do 0,81 (upravljanje informacijama), što dodatno potvrđuje visoku internu konzistentnost skale. Visoka interna konzistentnost ukupnog rezultata potvrđuje da stavke mere jedinstveni konstrukt. Slični nalazi su zabeleženi i u drugim studijama [2],[15]. Niže vrednosti interne konzistentnosti procenjene primenom Kronbahovog koeficijenta α za pojedinačne faktore mogu se pripisati lingvističkim i kulturološkim razlikama između originalne i prevedene verzije upitnika, što je uobičajeno kada se instrumenti prilagođavaju novim populacijama. Pored toga, broj stavki unutar faktora varirao je između 4 i 10. Dobro je poznato da manji broj stavki ima tendenciju da proizvede niže vrednosti interne konzistentnosti, što jeste ograničenje primenjene metrike. Alternativna metrika, Mek Donaldov koeficijent ω, koja je robusnija u proceni interne konzistentnosti, pokazala je zadovoljavajue vrednosti [17],[18],[19].
Međukulturalno prevođenje i psihometrijska procena upitnika igraju ključnu ulogu u unapređivanju naučnog poznavanja metakognitivne svesnosti. Ovaj proces ne samo da poboljšava tačnost i validnost alata za procenu, već takođe pruža osnovu za istraživanje metakognitivne svesnosti u različitim oblastima i profesijama. Rezultati naše studije su u skladu sa nalazima Li i saradnika [15], koji naglašavaju važnost eksplicitnog definisanja i kvantifikacije kognitivnog znanja i kognitivne regulacije. Ovo je od suštinskog značaja za razvoj delotvornih obrazovnih strategija i planova delovanja.
Buduće studije mogu primeniti srpsku verziju MAI upitnika za procenu metakognitivne svesnosti studenata medicine u različitim regionima Srbije i studenata drugih fakulteta. Uz odgovarajuće adaptacije za varijacije u dijalektu, instrument bi mogao da posluži i kao pouzdano i valjano sredstvo u crnogorskom, bosanskom i hrvatskom obrazovnom sistemu. Takve studije bi poboljšale naše razumevanje sličnosti i razlika u metakognitivnoj svesnosti među različitim studentskim populacijama. Štaviše, korišćenje srpske verzije MAI upitnika, kao pouzdanog alata za procenu, može da doprinese poboljšanju i usavršavanju obrazovnih programa u cilju unapređenja metakognitivnih veština, kao i da pomogne naučnicima u osmišljavanju i primeni fokusiranijih i efikasnijih obrazovnih strategija, čime će se u perspektivi poboljšati ishodi učenja.
ZAKLJUČAK
Naša studija je pokazala da je srpska verzija MAI upitnika pouzdan i validan instrument za procenu metakognitivne svesnosti studenata medicine.
PRILOG 1
UPITNIK ZA PROCENU METAKOGNITIVNE SVESNOSTI
Zamislite sebe dok učite. Pažljivo pročitajte svaku od navedenih tvrdnji. Svaku od njih označite u kojoj meri se odnosi na vas kada učite, tako što ćete zaokružiti odgovarajući broj: (1) Uvek netačno (2) Ponekad netačno (3) Neutralno (4) Ponekad tačno (5) Uvek tačno

-
Zahvalnica:Autori zahvaljuju kolegama Vedrani Pavlović, Ognjenu Milićeviću, Aleksi Despotoviću, Kseniji Marković, i Nikoli Gruboru na pomoći u podsticanju studenata da učestvuju u ovoj studiji
-
Sukob interesa:Nije prijavljen.
Informacije
-
Ključne reči:metakognicija, svesnost, psihometrijske karakteristike, interna konzistentnost, konstruktivna validnost
-
Primljen:06 Decembar 2024
-
Revidiran:26 Decembar 2024
-
Prihvaćen:27 Decembar 2024
-
Objavljen online:31 Decembar 2024
-
DOI:
-
Kako citirati ovaj članak:Bukumirić Z, Stanisavljević D, Milić N, Ćirković A, Milin Lazović J, Savić M, et al. Procena psihometrijskih karakteristika srpske verzije Upitnika za procenu metakognitivne svesnosti. Serbian Journal of the Medical Chamber. 2024;5(4):543-54. doi: 10.5937/smclk5-55246
Zoran Bukumirić
Institut za medicinsku statistiku i informatiku, Medicinski fakultet, Univerziteta u Beogradu
Dr Subotića 9, 11129 Beograd, Srbija
Elektronska adresa:
1. Gündüz A, Gündoğmuş İ, Engin B, Bağlar G, Gündüz EBU. The validity and reliability of the Turkish version of the Meta-Worry Questionnaire. Noro Psikiyatr Ars. 2022 Aug 24;59(3):218-25. doi: 10.29399/npa.27926. [CROSSREF]
2. Schraw G, Sperling Dennison R. Assessing Metacognitive Awareness. Contemporary Educational Psychology. 1994; 19 (4): 460-75. doi: 10.1006/ceps.1994.1033 [CROSSREF]
3. Flavell JH. Metacognition and cognitive monitoring: A new area of cognitive–developmental inquiry. Am Psychol. 1979 Oct;34(10):906-11. doi: 10.1037/0003-066X.34.10.906. [CROSSREF]
4. Livingston JA. Metacognition: an overview. 2003. [Internet]. Available from: https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED474273.pdf [HTTP]
5. Metcalfe J, Shimamura APS. Metacognition. Knowing about knowing. Cambridge (MA), Bradford Book, Massachusetts Institute of Technology. 1994. doi: 10.7551/mitpress/4561.001.0001. [CROSSREF]
6. Schraw G, Moshman D. Metacognitive theories. Educational Psychology Review. 1995 Dec;7(4):351-71. [CROSSREF]
7. Dunlap, JC. Problem-based learning and self-efficacy: How a capstone course prepares students for a profession. ETR&D. 2005 Mar;53:65-83. doi: 10.1007/BF02504858. [CROSSREF]
8. Maudsley G, Strivens J. ‘Science’, ‘critical thinking’ and ‘competence’ for tomorrow’s doctors. A review of terms and concepts. Med Educ. 2000 Jan;34(1):53-60. doi: 10.1046/j.1365-2923.2000.00428.x. [CROSSREF]
9. Molenaar I, Sleegers P, van Boxtel C. Metacognitive scaffolding during collaborative learning: a promising combination. Metacognition Learn. 2014 Jul 17;9:309-32. doi: 10.1007/s11409-014-9118-y. [CROSSREF]
10. Smith JM, Mancy R. Exploring the relationship between metacognitive and collaborative talk during group mathematical problem-solving – what do we mean by collaborative metacognition? Res Math Educ. 2018;20(1):14-36. doi: 10.1080/14794802.2017.1410215. [CROSSREF]
11. Akin A, Abaci R, Çetin B. The validity and reliability of the Turkish version of the Metacognitive Awareness Inventory. Educ Sci: Theory Pract. 2007 May;7(2):671-8.
12. Wild D, Grove A, Martin M, Eremenco S, McElroy S, Verjee-Lorenz A, et al.; ISPOR Task Force for Translation and Cultural Adaptation. Principles of Good Practice for the Translation and Cultural Adaptation Process for Patient-Reported Outcomes (PRO) Measures: report of the ISPOR Task Force for Translation and Cultural Adaptation. Value Health. 2005 Mar-Apr;8(2):94-104. doi: 10.1111/j.1524-4733.2005.04054.x. [CROSSREF]
13. Gutierrez de Blume AP, Montoya Londoño DM, Jiménez Rodríguez V, Morán Núñez O, Cuadro A, Daset L, et al. Psychometric properties of the Metacognitive Awareness Inventory (MAI): standardization to an international spanish with 12 countries. Metacognition Learn. 2024 Jun 24;9:793-825. doi: 10.1007/ s11409-024-09388-9. [CROSSREF]
14. Omprakash A, Kumar AP, Kuppusamy M, Sathiyasekaran BWC, Ravinder T, Ramaswamy P. Validation of Metacognitive Awareness Inventory from a Private Medical University in India. J Educ Health Promot. 2021 Sep 30;10:324. doi: 10.4103/jehp.jehp_39_21. [CROSSREF]
15. Craig K, Hale D, Grainger C, Stewart ME. Evaluating metacognitive self-reports: systematic reviews of the value of self-report in metacognitive research. Metacognition Learn. 2020 May 9;15:155-213. doi: 10.1007/s11409-020- 09222-y. [CROSSREF]
16. Li S, Xu J, Jia X, Zhao Y, Liu X, Wang Y. Translation and psychometric validation of the Chinese version of the metacognitive awareness scale among nursing students. Front Psychol. 2024 May 16;15:1354810. doi: 10.3389/ fpsyg.2024.1354810. [CROSSREF]
17. Tavakol M, Dennick R. Making sense of Cronbach’s alpha. Int J Med Educ. 2011 Jun 27;2:53-5. doi: 10.5116/ijme.4dfb.8dfd. [CROSSREF]
18. McDonald RP. Test theory: a unified treatment. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates. 1999.
19. Hayes AF, Coutts JJ. (2020). Use Omega rather than Cronbach’s alpha for estimating reliability. But…. Commun. Methods Meas. 2020 Feb 11;14(1):1-24. doi: 10.1080/19312458.2020.1718629. [CROSSREF]
- Tabela 1. A comprehensive structural description of the MAI questionnaire
- Tabela 2. Average scores and reliability statistics
- Grafikon 1. Standardizovana faktorska opterećenja za MAI upitnik na srpskom jeziku za osmofaktorski model
- Grafikon 2. Standardizovana faktorska opterećenja za MAI upitnik na srpskom jeziku za dvofaktorski model
- UPITNIK ZA PROCENU METAKOGNITIVNE SVESNOSTI
LITERATURA
1. Gündüz A, Gündoğmuş İ, Engin B, Bağlar G, Gündüz EBU. The validity and reliability of the Turkish version of the Meta-Worry Questionnaire. Noro Psikiyatr Ars. 2022 Aug 24;59(3):218-25. doi: 10.29399/npa.27926. [CROSSREF]
2. Schraw G, Sperling Dennison R. Assessing Metacognitive Awareness. Contemporary Educational Psychology. 1994; 19 (4): 460-75. doi: 10.1006/ceps.1994.1033 [CROSSREF]
3. Flavell JH. Metacognition and cognitive monitoring: A new area of cognitive–developmental inquiry. Am Psychol. 1979 Oct;34(10):906-11. doi: 10.1037/0003-066X.34.10.906. [CROSSREF]
4. Livingston JA. Metacognition: an overview. 2003. [Internet]. Available from: https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED474273.pdf [HTTP]
5. Metcalfe J, Shimamura APS. Metacognition. Knowing about knowing. Cambridge (MA), Bradford Book, Massachusetts Institute of Technology. 1994. doi: 10.7551/mitpress/4561.001.0001. [CROSSREF]
6. Schraw G, Moshman D. Metacognitive theories. Educational Psychology Review. 1995 Dec;7(4):351-71. [CROSSREF]
7. Dunlap, JC. Problem-based learning and self-efficacy: How a capstone course prepares students for a profession. ETR&D. 2005 Mar;53:65-83. doi: 10.1007/BF02504858. [CROSSREF]
8. Maudsley G, Strivens J. ‘Science’, ‘critical thinking’ and ‘competence’ for tomorrow’s doctors. A review of terms and concepts. Med Educ. 2000 Jan;34(1):53-60. doi: 10.1046/j.1365-2923.2000.00428.x. [CROSSREF]
9. Molenaar I, Sleegers P, van Boxtel C. Metacognitive scaffolding during collaborative learning: a promising combination. Metacognition Learn. 2014 Jul 17;9:309-32. doi: 10.1007/s11409-014-9118-y. [CROSSREF]
10. Smith JM, Mancy R. Exploring the relationship between metacognitive and collaborative talk during group mathematical problem-solving – what do we mean by collaborative metacognition? Res Math Educ. 2018;20(1):14-36. doi: 10.1080/14794802.2017.1410215. [CROSSREF]
11. Akin A, Abaci R, Çetin B. The validity and reliability of the Turkish version of the Metacognitive Awareness Inventory. Educ Sci: Theory Pract. 2007 May;7(2):671-8.
12. Wild D, Grove A, Martin M, Eremenco S, McElroy S, Verjee-Lorenz A, et al.; ISPOR Task Force for Translation and Cultural Adaptation. Principles of Good Practice for the Translation and Cultural Adaptation Process for Patient-Reported Outcomes (PRO) Measures: report of the ISPOR Task Force for Translation and Cultural Adaptation. Value Health. 2005 Mar-Apr;8(2):94-104. doi: 10.1111/j.1524-4733.2005.04054.x. [CROSSREF]
13. Gutierrez de Blume AP, Montoya Londoño DM, Jiménez Rodríguez V, Morán Núñez O, Cuadro A, Daset L, et al. Psychometric properties of the Metacognitive Awareness Inventory (MAI): standardization to an international spanish with 12 countries. Metacognition Learn. 2024 Jun 24;9:793-825. doi: 10.1007/ s11409-024-09388-9. [CROSSREF]
14. Omprakash A, Kumar AP, Kuppusamy M, Sathiyasekaran BWC, Ravinder T, Ramaswamy P. Validation of Metacognitive Awareness Inventory from a Private Medical University in India. J Educ Health Promot. 2021 Sep 30;10:324. doi: 10.4103/jehp.jehp_39_21. [CROSSREF]
15. Craig K, Hale D, Grainger C, Stewart ME. Evaluating metacognitive self-reports: systematic reviews of the value of self-report in metacognitive research. Metacognition Learn. 2020 May 9;15:155-213. doi: 10.1007/s11409-020- 09222-y. [CROSSREF]
16. Li S, Xu J, Jia X, Zhao Y, Liu X, Wang Y. Translation and psychometric validation of the Chinese version of the metacognitive awareness scale among nursing students. Front Psychol. 2024 May 16;15:1354810. doi: 10.3389/ fpsyg.2024.1354810. [CROSSREF]
17. Tavakol M, Dennick R. Making sense of Cronbach’s alpha. Int J Med Educ. 2011 Jun 27;2:53-5. doi: 10.5116/ijme.4dfb.8dfd. [CROSSREF]
18. McDonald RP. Test theory: a unified treatment. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates. 1999.
19. Hayes AF, Coutts JJ. (2020). Use Omega rather than Cronbach’s alpha for estimating reliability. But…. Commun. Methods Meas. 2020 Feb 11;14(1):1-24. doi: 10.1080/19312458.2020.1718629. [CROSSREF]
1. Gündüz A, Gündoğmuş İ, Engin B, Bağlar G, Gündüz EBU. The validity and reliability of the Turkish version of the Meta-Worry Questionnaire. Noro Psikiyatr Ars. 2022 Aug 24;59(3):218-25. doi: 10.29399/npa.27926. [CROSSREF]
2. Schraw G, Sperling Dennison R. Assessing Metacognitive Awareness. Contemporary Educational Psychology. 1994; 19 (4): 460-75. doi: 10.1006/ceps.1994.1033 [CROSSREF]
3. Flavell JH. Metacognition and cognitive monitoring: A new area of cognitive–developmental inquiry. Am Psychol. 1979 Oct;34(10):906-11. doi: 10.1037/0003-066X.34.10.906. [CROSSREF]
4. Livingston JA. Metacognition: an overview. 2003. [Internet]. Available from: https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED474273.pdf [HTTP]
5. Metcalfe J, Shimamura APS. Metacognition. Knowing about knowing. Cambridge (MA), Bradford Book, Massachusetts Institute of Technology. 1994. doi: 10.7551/mitpress/4561.001.0001. [CROSSREF]
6. Schraw G, Moshman D. Metacognitive theories. Educational Psychology Review. 1995 Dec;7(4):351-71. [CROSSREF]
7. Dunlap, JC. Problem-based learning and self-efficacy: How a capstone course prepares students for a profession. ETR&D. 2005 Mar;53:65-83. doi: 10.1007/BF02504858. [CROSSREF]
8. Maudsley G, Strivens J. ‘Science’, ‘critical thinking’ and ‘competence’ for tomorrow’s doctors. A review of terms and concepts. Med Educ. 2000 Jan;34(1):53-60. doi: 10.1046/j.1365-2923.2000.00428.x. [CROSSREF]
9. Molenaar I, Sleegers P, van Boxtel C. Metacognitive scaffolding during collaborative learning: a promising combination. Metacognition Learn. 2014 Jul 17;9:309-32. doi: 10.1007/s11409-014-9118-y. [CROSSREF]
10. Smith JM, Mancy R. Exploring the relationship between metacognitive and collaborative talk during group mathematical problem-solving – what do we mean by collaborative metacognition? Res Math Educ. 2018;20(1):14-36. doi: 10.1080/14794802.2017.1410215. [CROSSREF]
11. Akin A, Abaci R, Çetin B. The validity and reliability of the Turkish version of the Metacognitive Awareness Inventory. Educ Sci: Theory Pract. 2007 May;7(2):671-8.
12. Wild D, Grove A, Martin M, Eremenco S, McElroy S, Verjee-Lorenz A, et al.; ISPOR Task Force for Translation and Cultural Adaptation. Principles of Good Practice for the Translation and Cultural Adaptation Process for Patient-Reported Outcomes (PRO) Measures: report of the ISPOR Task Force for Translation and Cultural Adaptation. Value Health. 2005 Mar-Apr;8(2):94-104. doi: 10.1111/j.1524-4733.2005.04054.x. [CROSSREF]
13. Gutierrez de Blume AP, Montoya Londoño DM, Jiménez Rodríguez V, Morán Núñez O, Cuadro A, Daset L, et al. Psychometric properties of the Metacognitive Awareness Inventory (MAI): standardization to an international spanish with 12 countries. Metacognition Learn. 2024 Jun 24;9:793-825. doi: 10.1007/ s11409-024-09388-9. [CROSSREF]
14. Omprakash A, Kumar AP, Kuppusamy M, Sathiyasekaran BWC, Ravinder T, Ramaswamy P. Validation of Metacognitive Awareness Inventory from a Private Medical University in India. J Educ Health Promot. 2021 Sep 30;10:324. doi: 10.4103/jehp.jehp_39_21. [CROSSREF]
15. Craig K, Hale D, Grainger C, Stewart ME. Evaluating metacognitive self-reports: systematic reviews of the value of self-report in metacognitive research. Metacognition Learn. 2020 May 9;15:155-213. doi: 10.1007/s11409-020- 09222-y. [CROSSREF]
16. Li S, Xu J, Jia X, Zhao Y, Liu X, Wang Y. Translation and psychometric validation of the Chinese version of the metacognitive awareness scale among nursing students. Front Psychol. 2024 May 16;15:1354810. doi: 10.3389/ fpsyg.2024.1354810. [CROSSREF]
17. Tavakol M, Dennick R. Making sense of Cronbach’s alpha. Int J Med Educ. 2011 Jun 27;2:53-5. doi: 10.5116/ijme.4dfb.8dfd. [CROSSREF]
18. McDonald RP. Test theory: a unified treatment. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates. 1999.
19. Hayes AF, Coutts JJ. (2020). Use Omega rather than Cronbach’s alpha for estimating reliability. But…. Commun. Methods Meas. 2020 Feb 11;14(1):1-24. doi: 10.1080/19312458.2020.1718629. [CROSSREF]


